Osnovna škola "Grohote" Grohote

Prostori tropske kišne šume               Klimatski dijagram tropske šume

Što je kišna šuma?

Tropske šume prekrivaju manje od 3%  Zemljine površine, ali su dom su više biljaka i životinja od bilo kojeg drugog bioma na Zemlji (biom je ekosustav koji se odlikuje određenim dominantnim vrstama vegetacije).

Biozajdenica tropke kišne šume

U prašumama tisuće biljnih vrsta žive jedna do druge i zajedno tvore nekoliko slojeva. Vrhovi drveća ili "svod" uzimaju većinu svjetlosti i stoga prema sjenovitom dnu sume slojevi postaju sve tamniji, hladniji i vlažniji. Listovi su veliki, navošteni i debeli, s ovješenim i zašiljenim vrhovima s kojih se voda lako slijeva kako se na njima ne bi skupljala voda.

Divlja prašuma

S ogromnom količinom zelenila, prašume su pluća svijeta ili „tvornice kisika". U njima žive brojne životinjske vrste: mnoštvo kukaca, vodozemaca, gmazova (pitoni, udavi), ptica i sisavaca, medu kojima su i čovjekoliki majmuni (gorila, orangutan i dr.).

Prašumska klima nije povoljna za čovjeka. Velika količina vlage izaziva nesnosnu sparinu. Zbog toga je prostor s prašumskom klimom rijetko naseljen. No, on je gospodarski važan jer se može iskorištavati golema drvna masa. Nažalost, on se često prekomjerno iskorištava čime se čini ekološka šteta cijelome svijetu.

Životinjski i biljni svijet u Amazonskoj prašumi

Mnogo vrsta voća, povrća i začina potječe upravo iz tropskih kišnih suma - avokado, banana, crni papar, manioka, kakao, cimet, kokos, kava, kukuruz, naranča, papaja, paprika, kikiriki, ananas, riza, slatki papar, šečer, rajčica, vanilija i dr.

Izvori:

Biruš, Marjan. Zemlja i čovjek 5, udžbenik geografije za peti razred osnovne škole. Zagreb : Profil, 2010.

Zemlja : enciklopedija za mlade. Zagreb : ABC naklada, 2007.

Zemlja : e- istraživač. Zagreb : Mozaik knjiga, 2008.